Učestovali smo na ETNAR seminaru u Tuzli

Etnar 1ETNAR seminar pod nazivom Umrežavanje ekoloških organizacija u BiH i predstavljanje studija o negativnim uticajima rada termoelektrana na ugalj održan je 16. i 17. decembra u Domu penzionera u Tuzli. Organizator seminara bio je Centar za ekologiju i energiju iz Tuzle u saradnji sa Centrom za životnu sredinu iz Banja Luke, kao aktivnost u sklopu EU finansiranog projekta: „Zagovaračke NVO mreže za održivo korištenje energije i prirodnih resursa na Zapadnom Balkanu i u Turskoj - ETNAR“.

Prvi dan seminara obilježio je okrugli sto na kojem je predstavljen rad ekoloških organizacija u proteklom periodu, izloženi su projekti koji su provedeni ili su u toku, te se raspravljalo o uspjesima i problemima s kojima su se članovi organizacija susreli. Dogovoreno je da se suradnja intenzivira i da se problemima pristupa sa udruženim snagama. Bilo je zanimljivo prisustvovati ovakvom seminaru jer su o svojim iskustvima govorile kolege iz cijele Bosne i Hercegovine Sarajeva, Tuzle, Zenice, Kaknja, Banja Luke, Tomislavgrada, Gračanice, Bihaća i dr. Problemi su slični, svi se bore sa samovoljom vlasti kojima je cilj samo profit, a nikako društvo, priroda, i dobrobit svih. Svi članovi organizacija mnogo truda i vremena ulažu u rješavanje problema svoje lokalne zajednice. Rijetko ili nikako su pomognuti od strane lokalnih vlasti, čak štaviše, često su te vlasti velika prepreka u njihovom radu. Susreću se sa neobavještavanjem o javnim projektima, javnim raspravama, i poslovima o kojima bi društvo trebalo biti itekako obaviješteno. Svi stanovnici moraju sudjelovati i iskazati svoje mišljenje ukoliko se radi o izmjeni životne sredine koja direktno na njih ima utjecaja. Ukoliko je potrebno graditi postrojenje, deponiju, i sl. neophodno je o tome upoznati stanovništvo, transparentno prikazati planirane radove i projekte, te njihove prednosti ili posljedice. Bitno je istaći da ekološke organizacije nisu protiv gradnje objekata od javnog interesa, ali da se to mora provoditi u skladu sa zakonom i propisima, bez narušavanja životne okoline.

Etnar 2

Drugi dan seminara obilježen je okruglim stolom Ekonomska i ekološka održivost termoelektrana na ugalj. Prisutnima su se obratile mr.sci. Džemila Agić dipl.ing.tehn., direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, i predsjednica Centra za životnu sredinu, Nataša Crnković. Istakle su kako je krajnje vrijeme da se sistemski priđe rješavanju problema s kojima se susreće stanovništvo ne samo Tuzle, nego i drugih gradova u Bosni i Hercegovini. Iz Centra za životnu sredinu osvrnuli su se i na nedavno održani klimatski samit COP21 u Parizu čiji je generalni zaključak da je era fosilnih goriva pri svome kraju i da se tom politikom mora voditi i Bosna i Hercegovina.

Etnar 3Predstavljene su dvije analize o štetnosti uglja i njihovom utjecaju na životnu sredinu. Autor studije pod naslovom Prisustvo teških metala u zemljištu i lokalno proizvedenoj hrani u naseljima na području oko odlagališta šljake Divkovići/Plane – termoelektrana Tuzla, dr.sci. Abdel Đozić, predstavio je rezultate istraživanja u sklopu svoje doktorske disertacije i prisutnima predstavio koliko zapravo teški metali i zagađivači iz TE Tuzla narušavaju i ugrožavaju zemljište, okolne vode i život stanovništva koje se nalazi u blizini ovoga postrojenja i odlagališta šljake.

Ekonomska analitičarka dr. sci. Svetlana Cenić je predstavila Ekonomsku analizu u radu termoelektrana na ugalj. Prisutnima je približila poslovanje rudnika i termoelektrana u Bosni i Hercegovini istaknuvši kako se sve temelji na zastarjeloj tehnologiji i postrojenjima od kojih je većina već trebala da bude van pogona i što je najvažnije kako je njihov rad daleko od ekonomski isplativog. Navela je i činjenicu da jeftiniju električnu energiju koja se dobija postupkom sagorijevanja uglja stanovništvo zapravo plaća kroz vlastito liječenje od posljedica zagađenja, zatim uništeno poljoprivredno zemljište, zagađenu vodu, uništene puteve kao i koncesije kojima se dodatno uništavaju prirodni resursi. Kroz provedenu ekonomsku analizu predstavljen je brojčano deficit s kojima termoelektrane posluju i koliki je ustvari višak zaposlenih prvenstveno u rudnicima dok se istovremeno u ovome sektoru i dalje zapošljava i stvaraju izmišljena radna mjesta.

U okviru seminara predstavljena su i dva filma. Jedan od njih je „Život na otrovanoj zemlji“ producenta Mubareka Asanija iz Centra za istraživačko novinarstvo (skr. cin). U njegovoj izradi učestvovali su i sami stanovnici mjesnih zajednica u blizini termoelektrane te je na jedan potresan način prikazana sudbina ljudi kojima su životi direktno ugroženi, a nadležni ništa ne poduzimaju. Svoje mišljenje, kako u sklopu filma tako i tokom seminara, iznijela je dr. Nurka Pranjić sa Medicinskog fakulteta u Tuzli. Istakla je da na zdravlje pacijenata najviše utječu ugljen monoksid, azotni oksidi i čađ koji direktno pogađaju disajni sistem, pluća i srce, a to su zdravstveni problemi s kojima se stanovnici ovih područja najviše susreću i koji izazivaju sve više preranih smrti.

Etnar abdel

Izlaganje dr.sci. Abdela Đozića

Etnar cenic

Izlaganje dr.sci. Svetlane Cenić

 Drugi film je snimljen od strane TE Tuzla i prikazuje njihov način poslovanja, sredstva koja svake godine izdvajaju radi saniranja šteta nastalih radom termoelektrane, i sredstva koja izdvajaju u cilju pomoći lokalnom stanovništvu kroz izgradnju puteva, saobraćajnica i sl.

S kakvim posljedicama se susreću najbolje znaju stanovnici mjesnih zajednica Šićki brod, Divkovići, Plane i dr., što su ponovo nastojali istaći kroz diskusiju. Jedini način je sistemsko rješavanje problema kako bi se emisije smanjile u svim termoelektranama, a gradnja novih postrojenja rađena u skladu sa novim tehnologijama, zakonom, i uz suglasnost stanovništva. Krajnje je vrijeme da se ugalj zamijeni novim energentima koji su obnovljivi i ekološki prihvatljiviji.

MSc. Edina Hasanspahić

 Centar za krš i speleologiju