Izvještaj o projektu Zaštita podzemnog biodiverziteta u donjem toku rijeke Neretve
Izvještaj o projektu Zaštita podzemnog biodiverziteta u donjem toku rijeke Neretve
Pećina iznad Orlaca, Mostar
Pećina ima dva ulaza. Jedan veliki pregrađeni za tor za stoku velik barem 10 x 7 m i drugi manji s gornje strane 2 x 3 m. U unutrašnjosti je puno granja i samo jedna kratka poluosvijetljena dvorana. Jako suho, otvoreno i nepovoljno za pećinsku faunu.
Nađene vrste:
Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros
Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus ferrumequinum
Ravlića pećina, Drinovci selo, Grude
Pećina ima ogroman ulaz 25 x 6 m. Drugi dio dvorane se spušta strmo i u njemu je potpuni mrak. Na kraju dvorane je provlačenje u prostoriju oko 7 x 10 m sa kaskadama i daljnjim provlačenje u prostoriju 3 x 4 m.
Nađene vrste:
Verhoeffiella sp.
Troglopedetes sp.
Neelus sp.
Oncopodura sp.
Alpioniscus sp.
Diplopoda, Julidae?
Acari
Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros
Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus ferrumequinum kosti
Veliki mišouhi šišmiš Trobojni šišmiš Myotis myotis kosti
Trobojni šišmiš Myotis emarginatus kosti
Prosječenica pećina, Podvelež, Mostar
Veliki ulaz oko 8 x 8 m sa dva kanala. Jedan manji i uži koji se penje u plus i završava negdje blizu površine, a drugi, veći nastavlja ravno.
Nađene vrste:
Apfelbeckia sp.
Heteromurus? sp.
Oncopodura? sp.
Dysderidae, juv.
Alpioniscus sp.
Diplopoda, tanke, vretenaste (?)
Symphila
Staphylinidae (na guanu)
Opiliones
Acari
Troglophylus sp.
Gastropoda
Tenebrio obscurus Fabricius, 1792. Površinska vrsta , slučajno upala u pećinu.
Blazijev potkovasti šišmiš Rhinolophus blasii! Porodiljska kolonija, jedina za sada poznata porodiljska kolonija na kopnenom dijelu Dinarida u regiji.
Mediteranski potkovasti šišmiš Rhinolophus euryale
Mali mišouhi šišmiš Myotis oxygnathus
Natererov šišmiš Myotis nattereri
Trobojni šišmiš Myotis emarginatus
Savijev šišmiš Hypsugo savii
Šrajberov šišmiš Miniopterus schreibersii
Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus ferrumequinum kosti
Snimljeni bat detektorom:
Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros (u pećini)
Kulijev šišmiš / Natuzijev šišmiš Pipistrellus kuhlii/nathusii (pred pećinom)
Savijev šišmiš Hypsugo savii (pred pećinom)
Šrajberov šišmiš Miniopterus schreibersii
Golorepi šišmiš Tadarida teniotis (?)
Ostala pećinska fauna:
Daurska lasta Hirundo daurica u letu oko ulaza u pećinu
2 gnijezda brgljeza kamenjara Sitta neumayer, jedno šuplje
Divlji golobovi Columba livia
Velika pećina, Malo polje, Blagaj, Mostar
Veliki ulaz, vidi se sa makadamskog puta pored rijeke. Veliki polupećinski prostor sa provlačenjem u drugu dvoranicu.
Nađene vrste:
Apfelbeckia sp.
Chiroptera sp.
Ostala pećinska fauna:
Daurska lasta Hirundo daurica 2 gnijezda, jedno do drugog, oba aktivna
Gnijezdo brgljeza kamenjara Sitta neumayer
Golubinka, NE od naselja Poplašići u brdu, Stolac
Mala pećina, ulaz eksponiran jugu, dostupna dnevnom svjetlu, nije pogodna za podzemnu faunu.
Nađene vrste:
Šrajberov šišmiš Miniopterus schraibersii (kosti)
Alpioniscus (?)
Diplopoda, 2 vrste
Collembola
Arachnida
Troglophylus sp.
Ostala fauna:
Jaminia quadridens – prvi nalaz ovog puža za Bosnu i Hercegovinu
Mračna pećina, Svinjarinski do, selo Dračevice, Blagaj, Mostar
Jednostavan speleološki objekt koji se sastoji od uskog ulaznog prolaza i male dvorane 9 x 5 m.
Nađene vrste:
Apfelbeckia insculpta
Troglophylus sp. dvije vrste
Mali potkovasti šišmiš Rhinolophus hipposideros
Bekatova pećina, Svinjarinski do, selo Dračevice, Blagaj, Mostar
Mala pećina, polukružna dvorana dimenzija 5 x 4 m. Potpuno osvjetljena dnevnim svjetolom. Nije pogodna za podzemnu pećinsku faunu.
Ostala fauna:
U stijenama iznad pećine viđen zidarčac Tichodroma muraria.
Pećina Vrelo potoka Pješčar, selo Kostajnica, Jablanica
Pećina sa lijepim ulaznim portalom. Prva dvorana dužine 8 m, sa ulaznog dijela koji je širok 9,5 m sužava se na prolaz od 2 m, nakon koje postoji još jedna dvorana 8 x 8 m koja se grana da dva uža kraka. Pećina je za velikih voda vrelo. Dno pećine je ispunjeno pijeskom a u završnim dijelovima ispranim kamenim oblucima.
Nađene vrste:
Chiroptera (guano šišmiša)
Scalopterix libatrix
Izopode
Opilionide
Arachnida
Ostala fauna:
Na vrelu potoka Pješčar ispod pećine nađen jedan primjerak Niphargus boskovici borkanus S. Karaman 1960, koji je bio opisan upravo iz okoline Konjica od Stanka Karamana daleke 1960 godine.
Šumska sova Strix aluco (nađene gvale)
Škorpija (nađena u drugoj dvorani)
Drenovačka pećina, kanjon rijeke Bregave, Stolac
Jednostavna pećina u obliku kanala dužine 15 m. Na ulazu visina oko 5 metara, na kraju oko 1 m.
Nađene vrste:
Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus ferrumequinum porodiljska kolonija 350 (ad + juv)
Mediteranski potkovasti šišmiš Rhinolophus euryale našli mumiju 1 juv
Inachius io (ostaci krila)
Ostala pećinska fauna:
Gnijezdo brgljeza kamenjara Sitta neumayer
Vakuf pećina, Gornji Studenci, Ljubuški
Relativno velika pećina pogodna za podzemnu faunu s vodenim tokom u unutrašnjosti (ispred pećine vrelo i vodozahvat), dužina pregledanih kanala oko 200 m.
Nađene vrste:
Veliki mišouhi šišmiš / Mali mišouhi šišmiš Myotis myotis/blythii porodiljska kolonija od oko 500 jedinki.
Triphosa dubitata
Arachnida
Diptera sp.
Carabidae: Laemostenus (Antisphodrus) cavicola aeacus (Miller, 1861), endemična za Hercegovinu i centralnu i južnu Dalmaciju.
Psyllipsocus ramburii Selys-Lonchamps, 1872
Neobisium sp.n.
Roncus sp.n.
Apfelbeckia sp.
Aranea sp.2 vrste (nadzemni)
Ceciclioides sp.
Spelaoconcha polymorpha ssp.
Gammaridae sp.
Troglocaris sp.
Monolistra sp.
Bezimena pećina, Gornji Studenci, Ljubuški
To je samo jedan uski pukotinski kanal, na ulazu širine 0,7 m koji se nakon 5 metara završava suženjem.
Nađene vrste:
Chiroptera sp.
Inachius io (ostaci krila)
Šehina pećina, selo Kokorina, Podvelež, Mostar
Pećina se sastoji od samo jedne dvorane 25 x 20 m, velikog ulaza, sa dvije manje i niže sale koje se nastavljaju na ovu dvoranu. Veća dvorana ima dimenzije 8 x 5 m.
Nađene vrste:
Veliki potkovasti šišmiš Rhinolophus ferrumequinum
Opilionide
Arachnida (dvije vrste)
Diplopoda
Ostala pećinska fauna:
Divlji golubovi Columba livia više gnijezda, puno guana
Krmješina pećina, Svinjarinski do, selo Dračevice, Blagaj
Pećina koja je ustvari samo potkapina velikih dimenzija. Nema pećinskih kanala.
Nađene vrste:
Brachydesmus sp.
Ostala pećinska fauna:
Brgljez kamenjar Sitta eumayer gnijezdo
Krašnica pećina, brdo Krašnica, Svinjarinski do, selo Dračevice, Blagaj
Sistem od dvije manje pećine skromnih dimenzija, udaljene jedna od druge svega nekoliko metara.
Nađene vrste:
Cardiophorus (Cardiophorus) gramineus (Scopoli, 1763) kopnena vrsta, upala u pećinu
Chiroptera (guano šišmiša)
Diplopoda
Ostala pećinska fauna:
Palčić Troglodytes troglodytes (?) 2 gnijezda u pećini
Velika ušara Bubo bubo (nađeno oko 20 guala) – iz gvala izdvojene kosti smeđeprsog ježa Erinaceus europaeus i, po prvi put za faunu Bosne i Hercegovine, bjeloprsog ježa Erinaceus concolor
Brgljez kamenjar Sitta neumayer gnijezdo
Pećina u Zalipskim stijenama, Grabovica, Jablanica
Pećina koja se sastoji od samo jedne velike dvorane i velikog ulaza dimenzija 25 x 10 m. Pećinu u potpunosti osvjetljava dnevno svjetlo.
Nađene vrste:
Arachnida
Ostala pećinska fauna:
Divlji golubovi Columba livia veći broj gnijezda
Golubinka jama, selo Studenci, Ljubuški
Jednostavna jama, dubine oko 30 m, samo jedan vertikalni kanal.
Nađene vrste:
Coleoptera: Leiodidae: sp
Trechinae: Neotrechus sp.
Aranea cavicola sp.
Tasina pećina, kanjon Bregave, selo Prenj, Čapljina
Jednostavna pećina koja se sastoji samo od jednog kanala koji je suženjem napravio dvije prostorije, ulazni dio koji je osvjetljen dnevnim svjetlom i dvoranu dimenzija 4 x 3,5 m. Ukupna dužina pećine 9 m.
Nađene vrste:
Chiroptera (guano), vjerovatno ljetna kolonija šišmiša.
Inachius io
Mujina pećina, kanjon Bregave, selo Prebilovci, Čapljina
Mala pećina koja se sastoji samo od jedne prostorije dimenzija 6 x 4 m. Osvjetljena u potpunosti dnevnim svjetlom. Dimnjak na kraju dvorane ima visinu 8 m.
Nađene vrste:
Chyroptera, vjerovatno Myotis sp., 5-6 jedinki
Šetkina pećina, kanjon Bregave, selo Prenj, Čapljina
Pećina u ubliku uskog kanala, dužine 10 m, promjera oko 1 m.
Nađene vrste:
Apfelbeckia sp.
Troglophylus sp.
Niže pećine na polici stijene nađena nadlaktica (humerus) koja odgovara vrst veliki mišouhi šišmiš / mali mišouhi šišmiš Myotis myotis/blythii.
Markova pećina, Njavre, selo Hrasno, Neum
Pećina poznata i pod imenima Četa jama, Žaba Planina, fur „Hallenscahct” der Žaba Planina bei Njavrina Mahala, Bošnjakova pećina. Značajan speleološki objekat u zaleđu Neuma. Dužina istraženih kanala oko 150 m.
Nađene vrste:
Coleoptera, Sphodrini, Laemostenus cavicola
Coleoptera, Trechinae, Neotrechus dalmatinus,
Coleoptera, Pterostichini, Speluncarius sp.
Coleoptera, Leiodidae, Speonesiotes narentinus,
Coleoptera, Leiodidae, Antroherpon apfelbecki sculptifrons
Coleoptera, Staphylinida, Troglamaurops gangbaueri
Isopoda, Alpioniscus sp. (grbavi;)
Diplopoda
Araneae
Chiroptera
Dolicopoda
Pećina je locus typicus za Troglamaurops gangbaueri (Winkler, 1925) i Antroherpon apfelbecki sculptifrons Winkler, 1925
Zaključci i preporuke za dalji rad
Uvid u postojeću poznatu literaturu pokazuje apsolutno nedovoljnu istraženost podzemne fauner donjeg toka rijeke Neretve. Nalaz nekih novih sisara (kao što je bjeloprsi jež) za faunu Bosne i Hercegovine upućuje i na nedovoljnu istraženost i drugih vrsta. U tom smislu bi istraživanja trebalo nastaviti jer su očito moguća nova otkrića za nauku.
Ograničeno vrijeme i sredstva u okviru ovog projekta nisu dozvolila detaljno istraživanje svih speleoloških objekata. Za mnoge pećine i jame tek smo prvi put čuli radeći na terenu. Njihov broj je sigurno nekoliko puta veći od do sada poznatog. To će zahtijevati dodatne istraživačke napore da bi se zaštitila neka važna područja.
Iznimni nalazi, kao što je porodiljska kolonija Blazijevog potkovastog šišmiša Rhinolophus blasii pokazuje koji istraživački potencijal krije ovo područje. Ova je kolonija jedina do sada poznata na kopnenom dijelu Dinarida Jadranske regije. Obzirom da kolonije Blazijevog potkovastog šišmiša mijenjaju zimsko i ljetno stanište na prostoru u krugu od oko 15 km, posebno je važno pronaći zimsko stanište ove kolonije, tim prije što se u neposrednoj blizini planira izgraditi farma vjetroelektrana koja može vrlo ozbiljno ugroziti ovu koloniju.
Istraživanja podzemne faune u okviru projekta pokazala su nekoliko lokaliteta (ili širih areala) koji zaslužuju posebnu pažnju u daljim istraživanjima ali i u zaštiti tih lokaliteta. Tu je već spomenuta pećina Prosječenica i širi prostor Podveleža. Porodiljske kolonije velikog potkovastog šišmiša Rhinolophus ferrumequinum u Drenovačkoj pećini kao i veliki broj pećina u kanjonu Bregave važna su staništa za šišmiše. Eksploatacija šljunka iz riječnog korita na početku i kraju kanjona može ozbiljno ugroziti podzemnu faunu, tim prije što determinacija nekih vrsta još nije završena pa se mogu očekivati i endemične vrste. Svinjarinski do iznad sela Dračevice kod Blagaja je jedinstvena dolina nastala radom malog bujičarskog potoka. Iako pećine nisu velike guano u Mračnoj pećini pokazuje prisustvo ljetne kolonije šišmiša i jedinstvenu nadzemnu faunu (jedini nalaz bjeloprsog ježa). Ovaj prostor je ugrožen planiranom izgradnjom kamenoloma u samom središtu doline. Posebna pažnja treba biti posvećena području oko sela Studenaci u općini Ljubuški jer niz pećina na obodu malog kraškog polja, osim do sada poznatih nalaza čovječje ribice Proteus anguinus (vrelo Topoljak, pećina Studenci I, vrelo Vrilo, a može se očekivati i u pećini Vakuf u Gornjim Studencima) mogu očekivati i nalazi potpuno novih vrsta podzemne faune. To pokazuje nalaz nekoliko novih vrsta pseudoskorpija čija je obrada u toku.
Tokom rada na projektu profilirala se jedna grupa mlađih istraživača iz Bosne i Hercegovine što je rezultat projekta koji treba posebno naglasiti, obzirom da su zadnji istraživači podzemne faune iz Bosne i Hercegovine djelovali još sredinom prošlog stoljeća. Ostvarena saradnja sa biospeleolozima iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore umrežiće ovu malu grupu u regionalnu biospeleološku zajednicu. Rezultati tog umrežavanja već se vide u nastupima na stručnim i naučnim skupovima u regionu.
Rezultati projekta zasigurno će pomoći lokalnim zajednicama u planiranju i zaštiti prostora, njegovoj pravilnoj valorizaciji, a posebno stručnjacima uključenim u pripremu mreže Natura 2000.
