Područje dinarskog krša/karsta koje velikim dijelom zahvata i teritorij Bosne i Hercegovine izrazito je bogato podzemnim kraškim oblicima, odnosno speleološkim objektima (pećinama, jamama, ponorima, kraškim vrelima/izvorima), sve do 2006. godine Bosna i Hercegovina nije posjedovala nikakvu objedinjenu bazu podataka o speleološkim objektima.
Zahvaljujući malom broju ljudi koji su doprinjeli stvaranju jedinstvene baze podataka o speleološkim objektima (pećinama, jama, ponorima...), Bosna i Hercegovina je 2006. godine dobila Katastar speleoloških objekata BiH[1] u kojem je evidentirano ukupno 4.033 speleološka objekta, ali to nije kompletna evidencija svih speleoloških objekata u Bosni i Hercegovini. Katastar speleoloških objekata BiH je objavljen 2006. godine u Sarajevu u štampanoj verziji, izdavač je Speleološko društvo Spleododo iz Sarajevo (današnji Centar za krš i speleologiju Sarajevo). Pored printanog izdanja iz 2006. godine Centar posjeduje i elektronsku verziju Katastra (bazu podataka) koja se stalno nadopunjuje novim podacima. Podaci koje sadrži Katastar su:
Kat. broj |
Naziv |
Vrsta |
Lokacija |
X |
Y |
Z |
Literatura |
Podaci koji su korišteni pri izradi Katastra dugo vremena su crpljeni iz dostupne literature, dokumentacije speleoloških društava i sekcija, zapažanja sa terena, kartografskog istraživanja, usmenih kazivanja i podataka prikupljenih iz drugih medija.
Centar za krš i speleologiju
Mulaomerović Jasminko, Handžić Emir i Zahirović Damir (2006) „Katastar speleoloških objekata Bosne i Hercegovine“, izdavač Speleološko društvo „SpeleoDodo“ iz Sarajeva, Sarajevo;